Kovrčavost lista breskve najčešća je bolest breskve, a uzrokuje je gljivica Taphrina deformans. Gljivica napada breskvu, marelicu, nektarinu ali i drugo koštuničavo voće, a bolest se pojavljuje na voćkama na kojima nisu na vrijeme provedene preventivne mjere zaštite. Shodno tome, kovrčavost lista breskve treba spriječiti puno prije pojave prvih simptoma bolesti.

Prve infekcije pojavljuju se u proljeće, čim krene bubrenje pupoljaka pri temperaturi iznad 8 Celzijevih stupnjeva i visokoj relativnoj vlazi zraka.

Ako u vrijeme pupanja potraje toplo i kišovito vrijeme, znakovi bolesti mogu se pojaviti na većini listova. Bolest najlakše prepoznajemo po nakovrčanom lišću, list je deformiran, nakovrčan, mjehurast te najčešće veći od normalnih listova i lomljiv.

Preventivne mjere provesti prije kiše

Dolazi i do promjene boja lista koje ovisno o sorti mogu varirati od žutozelene, ružičaste pa sve do tamnosmeđe boje. Zaraženi listovi se osuše i otpadnu pa je moguće da u kasno proljeće biljka u potpunosti ostane bez listova. Ako su prisutni povoljni uvjeti, biljka ponovno tjera listove pri čemu se slabije formiraju cvjetni pupovi, mladice slabije odrvene te je veća vjerojatnost da će doći do smrzavanja biljke.

Do infekcije može doći samo za kišnih dana, u vrijeme prolistavanja, stoga je bitno da se preventive mjere zaštite provedu prije najavljene kiše.

Temeljna mjera protiv kovrčavosti lista breskve je tretiranje s bakrenim pripravcima u mirovanju vegetacije (jesen-zima) kako ne bi došlo do fitotoksičnosti. Prskanje treba provoditi temeljito i obilno (kupanje) kako bi svaki dio voćke bio prekriven preparatom. Ako je prijašnje godine došlo do veće zaraze, prskanje je preporučljivo ponoviti u proljeće, prije početka vegetacije.

Pripaziti s tretiranjem bakrom

Važno za naglasiti je da je bakar teški metal i da se može akumulirati u tlu. Tretiranje bakrom treba se provodit samo kada ne postoji bolja alternativu za sprečavanje bolesti. Primjenjujući bakar, površinu na koju ga nanosimo dezinficiramo ali pri tome ubijamo štetne ali i korisne mikroorganizme. Samim time narušit ćemo prirodnu ravnotežu.

Veću šansu da se na dezinficiranoj površini nastane iz razloga što su u prirodi prilagodljivi – uvijek imaju štetni organizmi. Zato je vrlo važno nakon bakrenih preparata koristiti i preparate na bazi korisnih mikroorganizama.

Pro-bac povećava otpornost biljke!

Tvrtka Pro-eco preporuča Pro-bac preparat, koji u svojem sastavu ima najveći postotak korisnih mikroorganizama. Ujedno sadrži fitohormone, aminokiseline, vitamine i enzime. Preparat djeluje kao imunostimulator koji ojačavajući biljku, povećava otpornost biljke na gljivične i bakterijske bolesti. Prirodni mikroorganizmi mobiliziraju hranjive elemente,pa time povećavaju prinos. Svojim sastavom poboljšavaju okus i sadržaj šećera u plodu. Obzirom da Pro-bac ima izuzetnu moć upijanja, ima sposobnost deaktiviranja štetnih mikotoksina i teških metala. Bitno je napomenuti da Pro-bac nema karencu, dok je radna karenca do sušenja škropiva.

Kako bi rezultati bili najučinkovitiji, bitno je primijeniti preparat do faze pucanja pupova, u koncentraciji od 1% (1l preparata na 100 litara vode). Ukoliko su uvjeti za infekciju povoljni, primjenjuje se svakih 7-10 dana.

Za više informacija o Pro-bac preparatu obratite se tvrtki Pro-eco na jedan od niže navedenih kontakata.